Kod nas se još uvijek premalo ulaže u pustolovni turizam za razliku od zemalja u okruženju pa tako recimo Austrija zahvaljujući pustolovnim aranžmanima, broji više prihoda od ljetnog nego li zimskog turizma. Od avanturističke ponude, SAD godišnje zaradi više od 120 milijardi dolara. U Njemačkoj više je registriranih slobodnih penjača nego li nogometaša. Nacionalni park Paklenica okupljalište je slobodnih penjača iz raznih krajeva svijeta. Uspon bez opreme, slobodno penjanje, pomiče granice vlastite izdržljivosti. Iskusni kažu kako jamči maksimalan adrenalinski doživljaj, a uz pustolovni duh, za ovaj je sport neophodna izuzetna psihološka stabilnost i fizička kondicija. Izračuni pokazuju kako slobodno penjanje u jedinici vremena ima najveći kalorijski utrošak, baš kao i penjanje uza stube. Kako je NP Paklenica meka za slobodne penjače, ondje se održavaju i međunarodna natjecanja u brzinskom penjanju visokim stijenama. Strme litice u proljeće i ljeto, ponekad znaju izgledati kao mravinjak, no nisu puste ni zimi, što slobodne penjače košta tek plaćena ulaznica u NP. Zbog jedinstvene kombinacije mora i planine, penjači se mogu zateći i na grebenima iznad Trogira, Omiša, pentraju se srednjim Velebitom, a vole i Limski kanal, Dvigrad, Mošćeničku dragu i splitski Marjan. Adrenalin Brzo rastuća je svjetska zajednica adrenalinskih ovisnika koji često ne pitaju za cijenu svojih užitaka. U njihovim su redovima menadžeri, liječnici, znanstvenici, i ini koji u prirodi liječe stresove, no podosta je i studenata pa i umirovljenika. Uz pustolovni duh i ljubav prema prirodi, obično im je zajedničko - dublji džep. Vodiči tvrde da za cijenu ne pitanju kad ih ponese zanos. Talijani uglavnom guštaju u penjanju, Nijemci, Francuzi, Česi i Japanci, vole krotiti slapove i brzace. Hrvatska kotira kao raj za pustolovne sportove pa ju tako razne nacije i generacije pustolova, sve više pohode zadnjih godina. Zbog idealnih prirodnih uvjeta za razne vidove adrenalinskih aktivnosti i Hrvata je sve više u redovima 'adrenalinaca'. Skaču padobranom s litica, penju se po stijenama, uživaju u paraglidingu, vožnji kajaka, skokovima s gumenim užetom s visina, brdskom biciklizmu... Poduži bi bio popis što sve priroda u Hrvatskoj nudi i za prohtjeve najekstremnijih. Ipak, turistička branša u nas još nije prepoznala potencijale pustolovnoga turizma, a promocija hrvatskog pustolovnog turizma u svijetu neopravdano je zanemarena. Ljubitelji avanturističkih aktivnosti, poput slobodnih penjača često dolaze samoorganizirani. Mnogi, pak, u inozemnoj turističkoj agenciji uplaćuju aranžman koji će uključiti i avanturističke aktivnosti u Hrvatskoj. U nas je vrlo popularan alpinizam, usponi na visoke planine po teško pristupačnim i strmim stijenama. Posebna pogodnost su planine koje dodiruju more pa su alpinistima već dobro poznati Anića kuk u Velikoj Paklenici, Klek u Gorskom kotaru, Biokovo... Zainteresirani za alpinizam mogu pohađati alpinističke škole u klubovima i odsjecima unutar planinarskih društava, a rad koordinira Komisija za alpinizam Hrvatskog planinarskog saveza. Sve popularniji pustolovni sport je i sportsko penjanje. Po strmim se liticama penjači penju bez pomagala, a penjačka oprema i uže služe tek kao osiguranje. Najpopularnija penjališta u nas su Dvigrad u Istri, Marijan iznad Splita, Golubinjak pokraj Lokava, Gorsko zrcalo na Medvednici, Kalnik. Raste zanimanje i za speleologijom, a Hrvatska iako prepuna spilja i jama, tek je manji dio uredila za turiste. Hrvatska ima 35 špilja dužih od tisuću metara, od kojih je sustav Đulin ponor - Medvednica najduži - 16.397 metara. Najdublja je Lukina jama na Velebitu koja je deveta po dubini na svijetu sa 1392 metra. Potencijali U Hrvatskoj je moguće upisati neku od speleoloških škola pri speleoudrugama kojih u Hrvatskoj ima više od 40. Cerovačke pećine kod Gračaca naša je najveća i najpoznatija turistički uređena spilja i relativno nedavno ponovno je otvorena. Čovječje ribice mogu se promatrati u jami Baredine kod Poreča, a na otoku Krku obnovljena je turistička staza u spilji Biserujki. Speleolozima je dobro poznata i Manita peć u Paklenici, te spilja Vranjača na obroncima Mosora gdje u dvije dvorane turisti mogu uživati u sigama različitih dimenzija.
Ljubiteljima speleologije i Zagreb ima što za ponuditi: spilju Veternicu na Medvednici s fosilnim ostacima praživotinja i nebrojenim šišmišima. Najdužu neprekinutu turističku tradiciju ima, pak, Modra spilja na otoku Biševu. U svijetu su veliki trend i pustolovne utrke kojih je u nas sve manje jer puno koštaju i sponzorima su bezrazložno neinteresantne. Riječ je o utrkama koje ujedinjuju više multisportskih disciplina: planinsko trčanje - treking, brdski biciklizam, kajak, plivanje, rolanje, spuštanje konopom niz stijenu. U tri do pet dana prelazi se tako 300 do 500 kilometara, a kod nas su se održavale gotovo u svim hrvatskim krajevima. 'Hrvatska ima izvanredne prirodne potencijale za pustolovni turizam i prava je šteta što te bogate bogomdane resurse slabo koristi. Adrenalinski sportovi pružaju niz mogućnosti za razvoj turizma, te bi uz kvalitetno razrađenu ponudu i dobru reklamu Hrvatska mogla mnogo ostvariti. Nažalost, pustolovna turistička ponuda u nas je prilično disperzirana i dezorganizirana, te se svodi na umješnost nekoliko pojedinaca koji svojom domišljatošću na raznorazne načine uspijevaju prodati svoje aranžmane. Svi ostali prepušteni su slučaju', kaže Tanja Kraljić, ljubiteljica adrenalinskih užitaka koja u pustolovnom turizmu nije pronašla samo zabavu i opuštanje već i egzistenciju. Napustila je dnevno novinarstvo i pokrenula pustolovno-sportski portal http://www.adventure-sport.net/kojega dnevno, kaže, posjeti 4000 čitatelja. 'Sigurna sam da je interes za adrenalinskim sportovima golem - u sjeni rukometa, košarke i nogometa, sportovi u prirodi doživljavaju pravu ekspanziju. No, za zanemarivanje tih sportova odgovorni su i mediji, koji im ne posvećuju dovoljno pažnje. Upravo iz tih razloga pokrenula sam adrenalinski magazin, prvi cjeloviti pustolovno sportski portal u Hrvatskoj zbog kojeg sam ostavila siguran posao, sve stavila na kocku i pokazalo se da sam dobro ciljala. Adventure Sport Portal čita 70.000 jedinstvenih čitatelja mjesečno, a ta je brojka u stalnom porastu', veli T. Kraljić. Među ljubiteljima adrenalinskih užitaka, sve je popularnije spuštanje padobranom sa strmih brdskih padina i vrhova. U nas se tako leti s vrhova Biokova, Ravne Gore, Japetića, Vidove Gore na Braču, Ivanščice, Kleka. Bez dozvole pilota ne smije se letjeti, a u tandemu s iskusnim pilotom mogu ga probati i potpuni laici. In je i brdski biciklizam. Pustolovima je Hrvatska posebno atraktivna ljeti, kad, primjerice, penjači spajaju more i planinu. Postali su im zanimljivi otoci Brač, Cres i Hvar koji grade imidž i pustolovnog turizma, a uredili su penjališta i staze za brdski biciklizam. Posebna novost u nas je zmajarenje na vodi, jedan od najuzbudljivijih sportova današnjice, koji se svijetom počeo širiti zadnjih desetak godina. Riječ je o glisiranju na valovima uz pomoć zmaja. Na maloj dasci, nalik snowboarderskoj, s nogama u vezovima, surfera veliki zmaj vuče po površini vode. Tijelo je jedina veza zmaja i daske koje istovremeno treba kontrolirati - pilotirati zmaja i upravljati daskom po vodenoj površini. U nas se kajtanje može naučiti u Bolu na Braču, u Omišu i Ninu kod Zadra, tečaj traje tri do pet dana i stoji od 200 do 400 eura. Šibenski i dubrovački most već su kultna okupljališta skakača vezanih za gumeno uže. izvor: tportal
Ljubiteljima speleologije i Zagreb ima što za ponuditi: spilju Veternicu na Medvednici s fosilnim ostacima praživotinja i nebrojenim šišmišima. Najdužu neprekinutu turističku tradiciju ima, pak, Modra spilja na otoku Biševu. U svijetu su veliki trend i pustolovne utrke kojih je u nas sve manje jer puno koštaju i sponzorima su bezrazložno neinteresantne. Riječ je o utrkama koje ujedinjuju više multisportskih disciplina: planinsko trčanje - treking, brdski biciklizam, kajak, plivanje, rolanje, spuštanje konopom niz stijenu. U tri do pet dana prelazi se tako 300 do 500 kilometara, a kod nas su se održavale gotovo u svim hrvatskim krajevima. 'Hrvatska ima izvanredne prirodne potencijale za pustolovni turizam i prava je šteta što te bogate bogomdane resurse slabo koristi. Adrenalinski sportovi pružaju niz mogućnosti za razvoj turizma, te bi uz kvalitetno razrađenu ponudu i dobru reklamu Hrvatska mogla mnogo ostvariti. Nažalost, pustolovna turistička ponuda u nas je prilično disperzirana i dezorganizirana, te se svodi na umješnost nekoliko pojedinaca koji svojom domišljatošću na raznorazne načine uspijevaju prodati svoje aranžmane. Svi ostali prepušteni su slučaju', kaže Tanja Kraljić, ljubiteljica adrenalinskih užitaka koja u pustolovnom turizmu nije pronašla samo zabavu i opuštanje već i egzistenciju. Napustila je dnevno novinarstvo i pokrenula pustolovno-sportski portal http://www.adventure-sport.net/kojega dnevno, kaže, posjeti 4000 čitatelja. 'Sigurna sam da je interes za adrenalinskim sportovima golem - u sjeni rukometa, košarke i nogometa, sportovi u prirodi doživljavaju pravu ekspanziju. No, za zanemarivanje tih sportova odgovorni su i mediji, koji im ne posvećuju dovoljno pažnje. Upravo iz tih razloga pokrenula sam adrenalinski magazin, prvi cjeloviti pustolovno sportski portal u Hrvatskoj zbog kojeg sam ostavila siguran posao, sve stavila na kocku i pokazalo se da sam dobro ciljala. Adventure Sport Portal čita 70.000 jedinstvenih čitatelja mjesečno, a ta je brojka u stalnom porastu', veli T. Kraljić. Među ljubiteljima adrenalinskih užitaka, sve je popularnije spuštanje padobranom sa strmih brdskih padina i vrhova. U nas se tako leti s vrhova Biokova, Ravne Gore, Japetića, Vidove Gore na Braču, Ivanščice, Kleka. Bez dozvole pilota ne smije se letjeti, a u tandemu s iskusnim pilotom mogu ga probati i potpuni laici. In je i brdski biciklizam. Pustolovima je Hrvatska posebno atraktivna ljeti, kad, primjerice, penjači spajaju more i planinu. Postali su im zanimljivi otoci Brač, Cres i Hvar koji grade imidž i pustolovnog turizma, a uredili su penjališta i staze za brdski biciklizam. Posebna novost u nas je zmajarenje na vodi, jedan od najuzbudljivijih sportova današnjice, koji se svijetom počeo širiti zadnjih desetak godina. Riječ je o glisiranju na valovima uz pomoć zmaja. Na maloj dasci, nalik snowboarderskoj, s nogama u vezovima, surfera veliki zmaj vuče po površini vode. Tijelo je jedina veza zmaja i daske koje istovremeno treba kontrolirati - pilotirati zmaja i upravljati daskom po vodenoj površini. U nas se kajtanje može naučiti u Bolu na Braču, u Omišu i Ninu kod Zadra, tečaj traje tri do pet dana i stoji od 200 do 400 eura. Šibenski i dubrovački most već su kultna okupljališta skakača vezanih za gumeno uže. izvor: tportal
